|
 |
|
ZAŠTO MLADI
POSEŽU ZA
DROGAMA?
|
|
a) ŽELjA DA SE
OSJEĆAJU ODRASLIMA Djeca vole
oponašati odrasle. Biti odrastao je za dijete vrlo poželjan
cilj. To znači biti slobodan, biti jači, donositi svoje
vlastite odluke.Djeca primaju različite poruke koje im govore
šta znači biti odrastao. One mogu dolaziti neposredno od
roditelja, putem medija, od vršnjaka itd. Primljene poruke
djeca tumače, gledajući model koji imaju u roditeljima i
drugim odraslim osobama, i na taj način uče. Kada bi smo
pitali djecu kakve im poruke šalju roditelji o konzumiranju
alkohola, pušenju, drogama, šta bi nam ona mogla reći? Ako
roditelji puše, piju ili uzimaju droge, dijete to može
interpretirati kao najbolji način suočavanja sa problemom ili
stresom.Zato je važno ponuditi dobar model ponašanja djetetu
kako bi njegovo osamostaljivanje bilo uspješnije.Ne smije se
zaboraviti da djecu ipak jednom treba ‘pustiti’ da odrastu.
Taj proces počinje od najranijeg djetinstva. Što se roditelji
više opiru, to dijete više želi da se osamostali.
Eksperimentisanje s alkoholom i drugim drogama najčešce i
počinje kada dijete zahtjeva veću slobodu. U većini slučajeva,
dopuštanje djetetu da bude samostalno omogućiti će mu da ne
izabere pušenje, alkohol ili druge droge, upravo zato što se
osjeća odraslo i zrelo. Pretjerana kontrola i uskraćivanje
mogućnosti samostalnog odlučivanja mogu samo pogoršati
probleme koji se tada javljaju. Poruke koje djeca primaju
putem medija, a narocito televizije i filma, često mogu biti
negativne ili krivo protumačene (ukoliko ne kupiš ovo, ili se
ne ponašaš tako, biceš nevoljen, neuspješan, neceš biti
‘cool’). Djeci je potrebna pomoć u pravilnom tumacenju ovih
poruka, zato je potrebno da roditelji što je moguće ranije
počnu da razgovaraju sa djecom o tim temema. |
|
b) ŽELjA ZA UKLAPANjEM I
PRIPADANjEM GRUPI Djeca žele biti voljena i
prihvaćena. Ponekad se dogada da članovi grupe kojoj žele
pripadati puše, piju ili konzumiraju drogu. U želji da se
uklopi, dijete se i samo počinje ponašati na sličan način,
izazivajući čitav niz problema. Društvo u kojem živimo
preplavljeno je porukama, koje možda nenamjerno ohrabruju
mlade da uzimaju droge. Čini im se da će tako poboljšati svoj
život i usvojiti odredene socijalne vještine….. Ne može se
slaviti ako se ne konzumira alkohol, ako želiš slušati muziku
na pravi način uzmi dim – dva marihuane ili ‘ekser’ (ecstazy),
želiš li pobjeci od svega , snifaj malo ljepila. Šta ti se
loše može desiti? Ovakve ili slične poruke uvjeravaju mlade da
se i oni trebaju pridružiti ‘ekipi’. Želja za uklapanjem i
pripadanjem prirodan je i važan dio odrastanja. Formiranje
jasnog stava protiv duvana, alkohola I drugih droga je
potreban, ali ne i dovoljan uslov za uspješnu prevenciju ovih
poremecaja. Djeca trebaju naučiti KAKO se oduprijeti
prikrivenom ili direktnom nagovaranju na uzimanje bilo kojih
droga, reagovati pravilno u rizičnim situacijama, izgraditi
čvrste odnose, jasno izraziti svoje mišljenje, rješavati
probleme, donositi odluke…. Iako mladi ljudi često govore
kako više nauče od svojih vršnjaka nego od odraslih, pokazalo
se da oni o važnim stvarima ipak žele učiti od roditelja,
učitelja i ostalih odraslih koji se brinu za njih. Uticaj
vršnjaka raste u vrijeme adolescencije, ali uticaj roditelja
može i dalje ostati snažan ako se razvije dobra medusobna
povezanost tokom djetinstva.
|
|
c) ŽELjA DA SE OPUSTE I DOBRO
OSJEĆAJU Današnjoj djeci mnogo toga zaista otežava
sazrijevanje. Povećan je procenat nasilja svih vrsta,
otuđenosti među ljudima , porodična struktura se mijenja,
alkohol i ostale droge su lako dostupne,pojačan je uticaj
medija, budućnost je nesigurna…… Svi ovi razlozi mogu
doprinjeti tome da dijete ili adolescent posegne za drogama,
misleći da će mu to pomoći da olakša ili zaboravi probleme.
Odrasli, a za njima i djeca , ponekad razviju nezdrav nacin
suočavanja sa problemima i stresom. Dosta puta se čuje ‘baš bi
mi dobro došlo piće’, ili ‘postoji li nešto protiv stresa’ i
sl. Djeca treba da nauče kako se nositi sa problemima na
prihvatljiv i efikasan način. Jako je važno da mlada osoba
može razgovarati o svojim problemima, neuspjesima, strahovima,
na bojeći se da će biti kritikovana ili kažnjena. Ako se nešto
treba osuđivati, neka to bude samo štetno i negativno
ponašanje, nikada sama osoba.
|
|
d) ŽELjA ZA POBUNOM
I RIZIKOVANjEM Preuzimanje
rizika je dio odrastanja. Da bi se osamostalilo, dijete mora
naučiti mnoge socijalne vještine koje u sebi nose rizik
neuspjeha. Kako se jedna po jedna stvar savladava i postiže,
želja za širenjem horizonata je sve veća. U doba puberteta sve
je novo,neistraženo i sadržava rizik.Mladi se u to doba
osjećaju gotovo besmrtnima. Strahuju kakav će utisak ostaviti
na svoje vršnjake, ali ne vjeruju da postoji bilo šta na
svijetu što bi ih moglo fizički ugroziti. Proces
osamostaljivanja uključuje postepeno odvajanje od porodice i
formiranje odrasle i zrele osobe. Na tom putu mladi dolaze u
rizične situacije. To im ponekad može donijeti nevolje ali i
naučiti ih da se suoče sa svijetom kao zreli ljudi. Alkohol
i ostale droge mogu predstavljati izazov. Jaka želja da se
bude odrastao, potpomognuta filmskim ili muzičkim idolima koji
piju ili se drogiraju, kod neke djece izaziva želju za
preuzimanjem rizika: ‘ništa loše mi se ne može desiti, ja to
mogu kontrolisati’. Mlade osobe moraju preuzeti određene
rizike da bi uvidjeli vlastite mogućnosti i ograničenja. Na
roditeljima i starateljima je da ih uvjere kako postoje rizici
koji su opasni po život, i koje jednostavno ne treba
preuzimati, jer se sa njima ništa ne dokazuje.Među mladima ima
dosta onih koji se zaista bune protiv društva i to pokazuju
svojim antisocijalnim ponašanjem, delikvencijom i sl. Najcešće
takva djeca nisu primila dovoljno topline i prihvatanja tokom
djetinjstva. Roditelji koji imaju nerealna i nejasna (često
previsoka) očekivanja od djece, i koji sa njima komuniciraju
na grub način, pun kritike, pretnji i kazni, povećavaju
vjerovatnoću da ce njihovo dijete posegnuti za drogama ili
alkoholom. |
|
e)
RADOZNALOST Već pomenuta
želja djeteta da što prije odraste uključuje i radoznalost.
Djeca žele znati što više o svemu, pa tako i o drogama.
Sposobna su da uoče ‘zanimljive’ poruke koje im šalju mediji,
vršnjaci ili članovi porodice.Neka djeca pokazuju posebnu
radoznalost prema drogama, pa svoja saznanja dopunjuju iz
različitih izvora. Često su to vršnjaci koji imaju iskustva sa
drogama, koji im pružaju iskrivljene i nepotpune informacije o
posljedicama upotrebe ovih sredstava. Ističu se (kratkotrajna)
‘pozitivna’ djelovanja droge, ignorišuci stravične zdravstvene
i socijalne posljedice do kojih droga dovodi. Ne treba
izbjegavati ovu temu u razgovoru sa djecom.Zato se i roditelji
trebaju ‘naoružati’ znanjem o narkomaniji. Tako ce se njihova
preventivna uloga višestruko povećati. |
|
ŠTA
UČINITI? Saznanje da im dijete puši ili pije
alkohol većini je roditelja problem koji ih plaši. Ako otkriju
da im dijete koristi drogu, njihov strah prelazi u pravu
paniku. Zato je važno znati kako reagovati u takvim
situacijama. Ne prepuštajte se panici. Najvažnije je ostati
miran, i pokušati shvatiti šta se dogada sa djetetom.
Prihvatite i iskoristite svaku pomoć koja Vam treba. Kao i
svaka druga bolest, i zavisnost se može lijeciti. Što se
ranije otkrije, to će lijecenje biti uspješnije. Već smo
naveli da djeca počinju uzimati drogu iz najrazličitijih
razloga. Oni su uvijek povezani sa osjećajima djeteta prema
sebi, drugima i vlastitom životu. Ne postoji metoda kojom bi
sa sigurnošcu utvrdili ko ce da koristi drogu a ko ne, ali
postoje znakovi koji upozoravaju da se sa djetetom nešto
dogada. Oni ne bi smjeli proći neprimjećeni. Promjena frizure,
načina oblačenja, govora i ponašanja, normalna su za
adolescentski period. Ponekad je teško razlikovati normalne i
očekivane promjene od onih koje su posljedica konzumiranja
droga. Ako su te promjene izrazite i dugotrajne, zahtjevaju
pažljivije posmatranje:
promjene u
ponašanju
-izražena sklonost
laganju, varanju, krađi; problemi s milicijom -napuštanje
starih prijatelja, izbjegavanje pričanja o novim
prijateljima -posjedovanje veće količine novca -učestala
i bezrazložna ljutnja, nasilničko ponašanje, razdražljivost i
tajnovitost -ljutnja i izbjegavanje razgovora o
drogama -smanjena motivacija, nedostatak energije i
samodiscipline, nizak stepen samopouzdanja -smanjen interes
za prijašnje aktivnosti i hobije
opadanje školskog
uspjeha
-sve slabije školske ocjene -učestali neopravdani
izostanci -ljenost
znakovi tjelesnog propadanja
-teškoce u pamćenju i koncentraciji -slaba
koordinacija pokreta, nepovezan i nejasan govor -nezdrav
izgled, zapuštanje lične higjene -zakrvavljene oči,
izrazito proširene ili izrazito sužene zjenice -poremecaji
ritma prehrane i spavanja -gubitak tjelesne
težine
opšti znaci upotrebe
droga
-posjedovanje pribora kao što su: lule, cigaretni papir
(rizle), ampule i male bocice, kapi za oci, šprice i igle,
nagorjele kašike i cepovi flaša, vatice i sl. -posjedovanje
droga: razlicite vrste tableta, bijeli do smedi prah, suho
lišce, sjemenke, nepoznate biljke u loncima ili na balkonu,
perforirani komadici papira sa crtežima, flaše alkoholnih
pica.
Ako sumnjate, potražite pomoć. Ponekad se dogada da
roditelji ne žele priznati sebi da bi njihovo dijete moglo
imati problem. Ljutnja, osjecaj krivice i promašenosti kao
roditelja, najčešce su reakcije koje se tada javljaju. Ako
se pokaže istinitim da dijete uzima drogu, važno je izbjeći
samookrivljavanje i prihvatiti svaku
pomoć.
Evo nekoliko
savjeta: · Nikad ne ulazite u konflikt sa
djetetom dok je pod uticajem droge ili alkohola · Pričekaj
te da se otrijezni i onda svoje sumnje iznesite mirno i
objektivno · To nije lako, zato prihvatite pomoć drugih
članova porodice, ako je to potrebno
Ponekad mladi ljudi lažu da ne uzimaju drogu (kao i
mnogi odrasli). Ako mislite da vam dijete nije iskreno, i
za to imate opravdan razlog, potražite stručnu pomoć (doktora,
psihologa, itd.). U tom slučaju imajte na umu da želite pomoći
djetetu.
Ako se utvrdi da osoba duže vrijeme
uzima drogu, ili je već o njoj zavisna, pomoć stručnjaka će
biti neophodna i
roditeljima. | |
|
|
Design By
Tama |
|