UG „VIKTORIJA”

Adrese: Srđe Zlopogleđe 27, i Branka Radičevića 1,
78 000 Banja Luka,
Telefon/fax +387 (051) 43 43 00,
Drop In telefon/fax +387 (051) 467 462,
e-mail: viktorija_bl@hotmail.com

MISIJA UG „VIKTORIJA”

Preventivno suzbijanje zavisnosti, te stručni tretman i pomoć zavisnicima o alkoholu, drogama ili drugim opijatima sa posebnim naglaskom na organizovanje zajedničkog života zavisnika u posebnim terapijskim centrima (komunama).
IMG_0333

EDUKACIJA

O BOLESTIMA ZAVISNOSTI

Bolesti zavisnosti su kompleksan problem savremenog društva i pronalaženje najboljih modela liječenja je zahtjevan proces. Dosadašnja dugogodišnja iskustva  i praćenja pokazuju da ne postoji jedinstveno sredstvo niti univerzalno efikasan metod liječenja narkomanije. Na teritoriji BiH do sada su se u nekoliko navrata u relativno kratkom vremenskom razdoblju mijenjali opšti principi terapijskog pristupa i institucionalnog zbrinjavanja ove grupe izrazito teških bolesnika.

Pojam droge se koristi u kontekstu zavisnosti, da označi supstancu, koja kada se uzme, dovodi do izmjene stanja svijesti, opažanja, ponašanja i poimanja realnosti. Pojam droge možemo definisati kao „prirodnu ili sintetičku supstancu koja utiče na promjene u fiziološkim i psihičkim (intelektualnim, emocionalnim i motivacionim ) funkcijama. Višekratna upotreba dovodi do navikavanja ili stvaranja (psihičke i/ili) fizičke zavisnosti.“  Posljedice narkomanije su takve da uništava psihofizičko stanje zavisnika, te samu funkcionalnost porodice, a dovodi i do pojave kriminaliteta u društvu. Nerijetko se dešava da narkomanija uzima i živote.

Mоžе rаzviti zаvisnоst о igrаmа nа srеću, liјеkоvimа, kоmpјutеrskim igrаmа, cigаrеtаmа, аlkоhоlu i drugim drоgаmа. U оvоm priručniku ćеmо sе usmјеriti nа zаvisnоst о psihоаktivnim supstаncаmа. Psihоаktivnе supstаncе sе оbičnо nаzivајu drоgаmа kоје nа rаzličitе nаčinе dјеluјu nа nеrvni sistеm (mоzаk), а prеkо njеgа nа еmоciје, mišlјеnjе i pоnаšаnjе. Drоgа је svаkа supstаncа bilјnоg ili vјеštаčkоg pоriјеklа kоја nаkоn unоsа u оrgаnizаm miјеnjа јеdnu ili višе funkciја tе nаkоn pоnоvlјеnе upоtrеbе mоžе dа stvоri fizičku i psihičku zаvisnоst.

Bоlеsti zаvisnоsti su slоžеn sоciјаlni i zdrаvstvеni prоblеm kојi, kао bоlеst, оbilјеžаvа rаzvој  fizičkе i psihičkе zаvisnоsti nаstаlе nаkоn pоnоvnе i učеstаlе upоtrеbе prirоdnih ili vјеštаčkih drоgа. Fizičkа zаvisnоst znаči dа је tiјеlо оsоbе nаviknutо nа upоtrеbu psihоаktivnih supstаnci tе dа su оnе pоstаlе nеоphоdnе zа nоrmаlnо funkciоnisаnjе оrgаnizmа. Prеstаnаk uzimаnjа drоgа dоvоdi dо јаkih bоlоvа u kоstimа i mišićimа, znојеnjа, grоznicе i sl. Psihičkа zаvisnоst prеdstаvlја zаvisnоst о оsјеćајu i еmоciоnаlnоm stаnju kоје nаstаје nаkоn prvоbitnе upоtrеbе drоgе. Zаtо sе јаvlја nеоdоlјivа pоtrеbа zа pоnоvnim uzimаnjеm drоgе bilо zbоg оsјеćаnjа zаdоvоlјstvа ili zbоg pоtrеbе оtklаnjаnjа оsјеćаја tјеskоbе i nеlаgоdе. Тоlеrаnciјa prеdstаvlја pоtrеbu zа kоnzumirаnjеm  svе vеćih kоličinа drоgе kаkо bi sе pоstigао žеlјеni еfеkаt i оsјеćај kојi је izаzivаlа njеnа prvоbitnа upоtrеbа.

Rеdоvnа upоtrеbа drоgа ili pоnаvlјаnjе nеkоg nеgаtivnоg pоnаšаnjа stvаrа kоd оsоbе zаvisnоst tаkо dа drоgа pоstаје uslоv dа bi sе mоglо rеlаtivnо „nоrmаlnо“ funkciоnisаti. Usliјеd stаlnе upоtrеbе drоgе tе rаzvоја fizičkе i psihičkе zаvisnоsti оsоbа usvаја trајnе nеgаtivnе оblikе pоnаšаnjа prеmа sеbi i оkоlini. Pоnаšаnjе pоstаје prvеnstvеnо usmјеrеnо nа drоgu, nаčinе dоlаskа dо drоgе i njеnо kоnzumirаnjе. Čеstо dоlаzi dо rаzvоја kriminаlnоg pоnаšаnjа, krаđе i prоstituciје kаkо bi sе dоšlо dо nоvcа nеоphоdnоg zа kupоvinu drоgе. Таkо zаvisnik pоstаје usmјеrеn nа drоgu kојu mu pоstаје јеdini živоtni cilј, zаnеmаruјući pоrоdicu, priјаtеlје, škоlu i sоpstvеnо zdrаvlје.

Bitnо је znаti dа vеć i јеdnо uzimаnjе drоgе mоžе biti fаtаlnо. Nеmа lаkih ili tеških drоgа јеr svе dоvоdе dо štеtnih pоslјеdicа.


ZAŠTO JE VAŽNO PRIČATI O ZAVISNOSTIMA?

Svaka osoba koja koristi sredstva zavisnosti postaje rob, gubi slobodu i mogućnosti da živi sretno, zadovoljno niti može da realizuje svoje želje, snove i ostvari sve svoje potencijale kao osoba. Vremenom, osoba i sredstvo zavisnosti stvaraju čarobni krug iz kojeg je teško izaći jer sredstvo zavisnosti postaje neutaživa potreba koja se mora zadovoljiti. Vrlo često možemo čuti mlade ljude koji su zavisnici kako izjavljuju da mogu kontrolisati upotrebu droga i „mogu prestati kada hoću“, ne shvatajući i neuviđajući da je zavisnost  uzela maha i da oni sami ne mogu prestati sa upotrebom bez stručne pomoći i podrške cjelokupne okoline.

Svaki kontakt sa drogama u bilo kojem smislu: trošenja, proizvodnje, davanja, prodaje predstavlja kažnjivu radnju. S druge strane redovna upotreba droge zahtjeva stalna finansijska sredstva koje osobe nisu u stanju da obezbijede legalnim putem tako da osoba ulazi u svijet kriminala. Na ulici, osobe koje žele da zarade novac na lakovjernosti mladih osoba, miješaju droge sa prljavim supstancama nepoznatog hemijskog sastava, tako da upotreba takvih psihoaktivnih supstanci vrlo često odvodi u smrt veliki broj osoba. Upotrebom psihoaktivnih supstanci, osobe narušavaju vlastito zdravlje i podložni su trajnim oštećenjima mozga i drugih tjelesnih organa, infekcijama i mentalnim poremećajima.

Pod uticajem psihoaktivnih supstanci, dolazi do promjene u mišljenju, opažanju i ponašanju, smanjene kontrole ponašanja i djelovanja kao i smanjene sposobnosti donošenja racionalnih odluka. Osoba ima problem u mišljenju, govoru i ponašanju. Neko može postati agresivan. Vrlo često ista količina i vrsta  psihoaktivnih supstanci drugačije utiče na različite pojedince, u zavisnosti od uslova pod kojim se koriste.  Osobe pod uticajem psihoaktivnih supstanci vrlo često dovode sebe i druge u životno opasne situacije vozeći automobile i rukujući mašinama i nije rijetka pojava da se ovakve situacije završe fatalnim ishodom. Upotreba sredstava zavisnosti stvara probleme u školi i na radnom mjestu. Nastaju porodični problemi i zavisna osoba ima probleme u uspostavljanju i održavanju socijalnih odnosa što vodi ka izolovanosti i odbacivanju.

Povećanjem osjetljivosti, ranjivosti i smanjivanjem racionalnog rasuđivanja, osobe se mogu upuštati u nezaštićene seksualne odnose čime se dovode u rizik od prenosa seksualno prenosivih infekcija i HIV-a. Injekciono korištenje droga je veoma rizično zbog prenosa HIV-a i hepatitisa. U svijetu, upotreba psihoaktivnih supstanci je jedan od glavnih razloga povećanja broja HIV inficiranih u populaciji mladih.

Znanje je moćno oružje u borbi protiv zavisnosti  zato se svi trebamo informisati, naučiti i donijeti pravu odluku. Uvijek možemo nešto novo da naučimo, promijenimo pogrešna uvjerenja i predrasude. Svaki pojedinac je odgovoran za svoje zdravlje. ZDRAV ŽIVOT JE I SRETAN ŽIVOT.

Droga je skupa, ako je neko i besplatno ponudi, cijena koja se kasnije plaća previsoka je.


 KAKO PREPOZNATI KORISTI LI DIJETE DROGU?

 U razvoju, mlada osoba prođe dvije faze, a to su: PUBERTET I ADOLESCENCIJA. Pubertet predstavlja fazu tjelesnog i psihičkog razvoja istovremeno, ali njegovu suštinu  ipak čine biološke promjene. Tako se u fazi puberteta iznenada i munjevito mijenja tijelo. Adolescencija je složeniji razvoni proces u kojem se mijenja ponašanje, pa i karakterne promjene. Adolescent se  susreće sa važnim životnim pitanjima, potrebama, interesovanjima i zahtjevima okoline. Uz to idu i stahovi i različita nezadovoljstva.  Kako su kod adolescenata promjene raspoloženja više pravilo nego izuzetak, polaganje prava na privatnost i na “svoje tajne i informacije” sve izraženiji, a zahtjevi za samostalnošću može biti trajni izvor sukoba, ne može se sa sigurnošću reći koji znakovi su samo dio „normalnog“ odrastanja, a koji upućuju na uzimanje psihoaktivnih sredstava. Potpuno je prirodno da adolescenti „ispituju teren“ života odraslih i da istražuju nove horizonte. Ono što je važno je to koliko daleko će otići i koliko će rizika preuzeti na tom putu.  Za neke adolescente, rizici su veći i posljedice su ozbiljnije.

Neki od znakova na koje bi roditelji trebali obratiti pažnju i koji mogu ukazivati na upotrebu psihoaktivnih sredstava su slijedeći:

  1. nagle i česte promjene raspoloženja,
  2. nenadani izljevi gnjeva,
  3. sve veća otuđenost od svakodnevnih zbivanja u porodici,
  4. promjena kruga prijatelja,
  5. problemi u školi (loše ocjene, česti izostanci),
  6. odustajanje od vanškolskih aktivnosti,
  7. izbjegavanje odgovora gdje se i s kim druži i kreće,
  8. sve veće potrebe za novcem,
  9. promjene apetita i načina ishrane,
  10. zaboravljanje,
  11. nestanak stvari (ili novca) iz kuće,
  12. saznanje ili prijava krađe,
  13. ostaci papirića, aluminijske folije, prljava vata.

 SAVJET RODITELJIMA KOD UPOTREBE OPIJATA
  • Potražite profesionalnu pomoć za sebe. Potrebna vam je podrška. Volite svoje dijete, no prestanite sa spašavanjem, finanansijskom podrškom, izvlačenjem iz neugodnih situacija. Povucite crtu i odredite granice prihvatljivog ponašnja. Podijelite odgovornost. Vaše dijte treba preuzeti odgovornost za svoje ponašanje, a vi za svoje.
    • Potrudite se za najobičniju komunikaciju s djetetom.
    • Recite djetetu da je dobrodošlo kući bez obzira šta činilo, jedini uslov je da u kući ne uzima drogu.
    • Pokušajta biti što prirodniji u razgovoru, uprkos izazaovu ne razgovarajte o drogi.
    • Naučite se slušati ne dajući svoj sud. Slušajte, iako će vam puno toga izrečenog biti nerazumljivo. Poželjni su neosuđujući odgovori.
    • Prihvatite da vaše dijete ima pravo reći šta misli u određenom trenutku, iako se vi s time ne slažete.
    • Naglasite da nećete razgovarati o njegovom ponašanju dok on to ne želi.
    • Dajte djetetu do znanja da ste zadovoljni što je s vama.
    • Dozvolite mu da bude u kući i ne radi ništa sve dok samo ne pita šta bi moglo raditi.
    • Zamolite ostale članove porodice da se ponašaju slično.
    • Ne požurujte stvari.
    • Očekujte recidive neadekvatnog ponašanja.
    • Iako je teško prihvatiti pripremite se za dugogodišnje napore. Sada gradite odnos u kome možete uspjeti.
    • Postavljajte minimalne ciljeve.
    • Možete imati najbolje namjere, no one neće ništa vrijediti ukoliko niste uspostavili zadovoljavajuće odnose.
    • Teško da ćete išta postići silom.
    • Kada ste uspostavili običnu komunikaciju, nađite nekoga izvan porodice i zatražite pomoć za vaše dijete.

      NAJČEŠĆI NEDJELOTVORNI POSTUPCI RODITELJA KADA UOČE PRVE ZNAKE EKSPERIMENTISANJA SA SREDSTVIMA ZAVISNOSTI

Omogućavanje (dopuštanje). Može se činiti neobičnim, ali roditeljska želja da se pomogne djetetu, a da se pri tome ne zna koja bi pomoć bila najdjelotvornija, može pojačati uzimanje droge. Pravdati neopravdane izostanke s posla ili škole, davati djeci novac bez pitanja u šta je potrošen, ne postavljati pitanja kad stvari počnu nestajati iz kuće, sve to omogućuje djeci uzimanje droge. Prikrivanje i beskonačno nuđenje još jedne prilike vodi upravo u zavisnost.

Poricanje. Poricanje mogućnosti da uzimanje raznih sredstava zavisnosti ima svuda, ostavlja roditelje nepripremljene i onemogućuje ih da na vrijeme uoče one promjene u ponašanju, koje bi upozoravale da se najvjerovatnije radi o uzimanju sredstava zavisnosti. Tako možemo čuti: „Tako dobra škola, sve djeca uglednih roditelja, da bi se to tu događalo, nije mi ni na kraj pameti.“

Pretjerivanje. Strah i nepoznavanje problema zavisnosti s jedne strane, te spoznaja da je dijete probalo neku drogu s druge strane (najčešće marihuanu), mogu neke roditelje pretvoriti u prave policajce. Ne daju djeci “disati”, prate ih na svakom koraku, sukobljavaju se s njima za svaku sitnicu i neprekidno ih optužuju za narkomaniju. Pravilno predstavljanje problema roditelju i djetetu daju dobre rezultate. Roditelji često prijete ne bi li odvratili djecu od pomisli na uzimanje droge. Prijetnje ne udaljuju djecu od droge, prijetnje ih udaljuju od roditelja.

Zaplašivanje. Plašenje djece štetnim posljedicama droge često je nedjelotvorno, kad odrasli iz njihove okoline posežu za nekima od sredstava zavisnosti. Djeca na to ne obraćaju pažnju jer često navode ljude iz javnog života koji su uspješni, a zavisnici su. Roditeljski pokušaji kupovanja ili davanja raznih predmeta  nemaju efekta i još više omogućuju djeci manipulaciju roditeljima.

Ponekad roditelji ne pripisuju važnost pušenja marihuane, navode da je to način života današnjeg naraštaja i ističu kako to radi većina omladine. Navode i vlastite primjere neprimjerenog ponašanja s kojima su izašli na kraj. Zaboravljaju da je svaka osoba drugačija i da se svaka osoba različito nosi sa problemima.

Nametanje osjećaja krivice. Neki roditelji stalno ističu da će zbog ponašanja svoje djece završiti na psihijatriji , dobiti slom živaca, prerano ostariti. Takva taktika još više produbljuje osjećaj krivice koji se onda može rješavati uzimanjem droge tako se krug zatvara.

Borba među roditeljima. Kad se u porodici posumnja da dijete uzima drogu, obično nastaje haos u kojem roditelji počinju optuživati jedan drugog, pozivati jedan drugog na odgovornost zbog pogrešnog odgoja. Obično jedan od roditelja stane na stranu djeteta i tada manipulacije roditeljima postaju još očitije.

 

 

donatori

u izradi